Dala barak ita-boot hetan konsellu atu reza no, bainhira ita-boot brani atu husu buat ruma ba Maromak, ita-boot hein ba Ninia resposta. No ita hein, maibé hein ida-ne’e dalaruma bele sai agonizante. Susar atu hein bainhira ita la iha serteza kona-ba rezultadu. Sei sai fasil liu se ita-boot hatene katak buat di’ak ruma sei akontese ka se ita-boot simu pelumenus sinál enkorajamentu ida husi Maromak atu hein nafatin. Ka garantia ida atu kontinua reza. Maibe dala barak Maromak nonok wainhira o hein Nia resposta. Ita-boot laiha ideia se Nia sei nunka hatán ita-boot nia orasaun no ita-boot sente dezanimadu. “To’o bainhira maka Ita sei haluha ha’u, Na’i? Ba nafatin? To’o bainhira maka ha’u sei foti konsellu iha ha’u nia klamar, ho laran-susar iha ha’u nia fuan loroloron? To’o bainhira maka ha’u nia inimigu sei foti aas ha’u?” (Salmo 13:1-2). Ne’e maka pergunta sira ne’ebé maka personajen Bíbliku barak iha, no karik ita-boot mós husu pergunta sira hanesan ne’e dala barak. Se ita-boot hatene katak Maromak sei hatán ba orasaun ho “Sim”, ida-ne’e sei diferente, maibé lahó garantia hanesan ne’e, maski “Lae” sente fasil liu duké “HEIN”. Tempu balun liubá ha’u buka iha Bíblia hodi hetan promesa ida atu ajuda ha’u iha tempu susar nia leet enkuantu hein resposta. Buat ruma atu fó esperansa mai ha’u. Ha’u hetan versíkulu ida-ne’e kona-ba Abraão: “Nia la nakdoko iha Maromak nia promesa tanba nia la fiar; maibé nia fiar metin, hodi fó glória ba Maromak; no nia fiar metin katak buat ne’ebé nia promete ona, nia bele mós kumpre” (Romanu 4:20-21). Maski ha’u admira Abraão nia fiar, ha’u sente ezemplu ida-ne’e la justu uitoan. Klaru katak Abraão nunka duvida. Nia iha liafuan direta ida hosi Maromak. Se ha’u iha promesa direta ida hosi Maromak, garantia ida hosi Ninia resposta, entaun ha’u sei prontu atu hein. Abraão bele hein tanba nia hatene katak nia sei hetan buat neʼebé nia husu. Tan neʼe, haʼu deside atu husu sinál ida ba Maromak. Hau la hetan buat ida. Laiha konfirmasaun. Silénsiu de’it ba tempu naruk… no, ikusmai, Maromak nia resposta maka “Lae”. Iha inisiu, hein parese la justu no la razoavel. Ha’u koko atu komprende tinan sira ne’ebé parese lakon. Tanbasá mak Maromak la hatán mai haʼu? Nu’udar tempu la’o ba oin, ha’u komprende signifikadu fiar iha Maromak nia promesa sira no nune’e ha’u mós komprende Abraão nia istória. Abraão nia fiar la’ós rezultadu husi Maromak nia promesa. Ninia fiar metin metin iha Ida ne’ebé halo promesa – Maromak! Nia fiar la’ós iha saida maka Maromak halo ba nia, maibé iha Maromak rasik, ne’ebé maka razaun tansá maka Abraão prontu atu hein. Nia bele halo buat hotu ne’ebé Maromak husu ba nia – nia la ta’uk ba konsekuénsia sira. Abraão nia hein hametin liután ninia fiar. Abraão fiar katak Maromak sei oferese buat hotu neʼebé nia presiza. Ita-boot presiza iha garantia hanesan ho Abraão: katak Maromak sei fó buat hotu ne’ebé ita-boot presiza, iha tempu ne’ebé loos. Bainhira ita-boot la foka ba rezultadu, ita-boot sei komprende hein ho maneira ne’ebé diferente. Karik Maromak la hatán tanba razaun hanesan Nia husik Abraão hein. Atu hametin ita-boot nia fiar, atu halo ita-boot responde ba Ninia lian no atu dezenvolve relasaun ida ne’ebé klean ho Nia. Keta lakon esperansa! Hein la’ós de’it kona-ba saida maka ita hetan iha rohan, maibé kona-ba sé maka ita sai durante prosesu ida-ne’e!
Manán depresaun: Tratamentu
Objetivu iha tratamentu depresaun nian maka rekuperasaun kompletu no prevensaun ba epizódiu foun sira. Bainhira mak tempu atu buka tratamentu? Bainhira de’it ita-boot nia sintoma depresivu sira dura liu semana rua, bainhira sira interfere ho signifikativu ho ita-boot nia abilidade atu funsiona, ka bainhira ita-boot iha hanoin atu oho-an ka mate, ne’e tempu atu buka tratamentu lalais liután. Iha opsaun tratamentu barak. Maioria kazu depresaun nian sei hadi’a ho tratamentu ne’ebé apropriadu. Saida maka estratéjia atu trata depresaun? Ita hahú ho báziku sira kuidadu-an nian, optimiza apoiu psikososiál no estilu moris nian. Depois ami koko akonsellamentu ka psikoterapia ruma. Se ida-ne’e la sufisiente, ka bainhira depresaun ne’e maka’as ona, entaun ami sei koko ai-moruk no karik baixa iha ospitál. Se ita seidauk hetan rekuperasaun, entaun terapia oioin ba estimulasaun kakutak nian bele ajuda. Mai ita ko’alia kona-ba opsaun tratamentu rua ne’ebé komún liu: psikoterapia no ai-moruk. Psikoterapia Termu seluk ba psikoterapia maka “terapia ko’alia nian:” Ko’alia kona-ba saida maka ita hanoin, sente, no halo. Iha psikoterapia, terapeuta ida sei orienta ita-boot hodi prosesa saida maka akontese iha prezente, karik saida maka akontese iha pasadu, no planu sira ba futuru. Objetivu maka atu rezolve kestaun sira ne’ebé ita-boot luta hasoru. Psikoterapia ajuda normaliza atividade kakutak nian, liuliu iha parte sira kakutak nian ne’ebé hanoin no sente. Medikamentu Antidepresante sira afeta oinsá sélula nervozu sira komunika liuhosi neurotransmisaun espesífiku sira hanesan serotonina no noradrenalina. Maibé liu fali ida-ne’e, sira mós estimula kreximentu sélula nervozu sira-nian no hamenus inflamasaun. Nune’e, sira kontribui ba kura disfunsaun sira kakutak nian hosi depresaun. Antidepresante sira lori tempu atu funsiona, dala barak pelumenus semana rua. Tanba ne’e, importante atu iha pasiénsia no la hein efeitu imediatu sira. Se efeitu ne’ebé hakarak la hetan, doze aas liu ka mudansa ba antidepresante seluk bele hetan susesu. Bainhira hahú ka para ho antidepresante ida, halo tuir instrusaun sira ne’ebé maka ita-boot nia doutór fó. Para derepente bele hamosu sintoma sira ne’ebé ladún di’ak, maibé antidepresante sira la’ós aditivu. Psikoterapia no antidepresante sira iha efeitu komplementár sira iha kakutak ne’ebé depresaun. Tanba ne’e, kombina buat rua ne’e bele sai estratéjia rekuperasaun ida ne’ebé efetivu. Se ita-boot sofre hela depresaun, hetan avaliasaun profisionál no hahú tratamentu ne’ebé rekomenda. Lalais liu ita-boot hahú, fasil liu no lalais liu ita-boot bele rekupera. Maski nuneʼe, hatudu pasiénsia. Depresaun presiza tempu atu kura. No, tanba depresaun ne’e kompleksu tebes, ita-boot bele koko terapia ka ai-moruk oioin to’o ita-boot hetan ida ne’ebé maka ajuda ita-boot atu rekupera. Labele rende to’o ita-boot hetan saida maka funsiona ba ita-boot. (**Torben Bergland, MD – reminded.org